Osnivanje društva i izbor pravnog oblika

Trgovačko društvo u Hrvatskoj mogu osnovati domaće i strane fizičke ili pravne osobe. Ovisno o odabranom pravnom obliku, društvo može imati jednog ili više osnivača. D.o.o. i d.d. može osnovati i samo jedna osoba.

Strani ulagatelji u pravilu mogu osnivati društva, stjecati poslovne udjele i dionice te ostvarivati članska prava pod jednakim uvjetima kao domaće osobe. Pitanje uzajamnosti može biti relevantno prvenstveno za ulagatelja iz države koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije, dok se kod reguliranih djelatnosti i ulaganja važnih za sigurnost ili javni poredak primjenjuju posebna pravila.

Za osnivanje društva kapitala u pravilu nije potreban hrvatski državljanin ni domaći poslovni partner. Osnivač odnosno član društva ne mora biti i član uprave. Vlasništvo nad udjelom, vođenje društva te pravo stranog državljanina na boravak i rad zasebno se procjenjuju.

Društvo ili podružnica

Strano trgovačko društvo može osnovati hrvatsko društvo kćer ili poslovati putem podružnice. Hrvatsko društvo zasebna je pravna osoba. Podružnica nema vlastitu pravnu osobnost, pa prava i obveze nastale njezinim poslovanjem pripadaju stranom osnivaču.

Prije osnivanja treba odrediti članove i njihove udjele, početno financiranje, sastav uprave, način zastupanja i donošenja odluka te pravila za promjene vlasničke strukture.

Društva kapitala

• Društvo s ograničenom odgovornošću — d.o.o.: najčešći oblik; jedan ili više članova; najniži temeljni kapital 2.500 eura; članovi u pravilu ne odgovaraju osobnom imovinom.
• Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću — j.d.o.o.: pojednostavnjeni oblik s kapitalom od 1 eura; najviše pet članova i jedan član uprave; dio dobiti izdvaja se u zakonske rezerve.
• Dioničko društvo — d.d.: kapital je podijeljen na dionice; najniži temeljni kapital 25.000 eura; prikladno za veće investicije, veći broj ulagatelja i složenije upravljanje.

Društva osoba i drugi modeli

Obrt nije trgovačko društvo. Obrtnik posluje u svoje ime i u pravilu osobnom imovinom odgovara za obveze obrta, pa se njegov pravni i porezni položaj bitno razlikuje od položaja člana društva kapitala.

• Javno trgovačko društvo — j.t.d.: najmanje dvije osobe; svi članovi odgovaraju neograničeno, solidarno i cijelom svojom imovinom.
• Komanditno društvo — k.d.: najmanje jedan komplementar odgovara neograničeno, a komanditor do visine ugovorenog uloga.
• Podružnica stranog društva: organizacijski dio inozemnog osnivača, bez zasebne pravne osobnosti i bez vlastitoga temeljnog kapitala.

D.o.o. je prikladan za širok raspon poslovnih pothvata: od manjih poduzetničkih društava do zajedničkih ulaganja, projektnih društava i hrvatskih društava kćeri inozemnih kompanija.

Društvo odgovara vlastitom imovinom, a članovi u pravilu ne odgovaraju osobnom imovinom. Zaštita ne obuhvaća zlouporabu društva, osobno preuzeta jamstva ni odgovornost člana uprave zbog povrede njegovih dužnosti.

Kapital i ulozi

Najniži temeljni kapital iznosi 2.500 eura, a nominalni iznos poslovnog udjela najmanje 10 eura. Ulozi se mogu unijeti u novcu, stvarima ili pravima, pod zakonskim uvjetima.

Prije upisa u pravilu se uplaćuje najmanje četvrtina svakoga novčanog uloga, a ukupno najmanje četvrtina temeljnog kapitala. Ako društvo osniva jedna osoba i novčani ulog nije u cijelosti plaćen prije prijave za upis, potrebno je osigurati plaćanje preostalog dijela na zakonom propisani način. Stvari i prava moraju se u cijelosti unijeti prije upisa.

Temeljni kapital nije procjena stvarnoga novca potrebnog za poslovanje. Društvu treba osigurati sredstva za plaće, zakup, opremu, dozvole, poreze i razdoblje do naplate prvih prihoda.

Osnivački akt i upravljanje

Jedini osnivač donosi izjavu o osnivanju, a više osnivača sklapa društveni ugovor. Kod više članova tim aktom treba urediti donošenje odluka, dodatno financiranje, raspodjelu dobiti, prijenos udjela, pravo prvokupa, izlazak člana i rješavanje mogućeg zastoja u odlučivanju.

Društvo ima skupštinu i upravu. Upravu može činiti jedan ili više direktora, koji ne moraju biti članovi društva. Način zastupanja — samostalno ili skupno — upisuje se u sudski registar.

J.d.o.o. je poseban oblik d.o.o.-a namijenjen pokretanju jednostavnijeg poslovanja uz minimalan kapital. Može imati najviše pet članova i samo jednog člana uprave.

Najniži temeljni kapital i najmanji poslovni udio iznose 1 euro. Ulozi moraju biti u cijelosti plaćeni u novcu prije prijave za upis; stvari i prava pri osnivanju nisu dopušteni.

Ograničenja koja treba uzeti u obzir

Osnivanje se provodi uporabom propisanih obrazaca, što smanjuje mogućnost prilagođavanja odnosa među članovima. Društvo mora četvrtinu dobiti, umanjene za preneseni gubitak, izdvajati u zakonske rezerve za zakonom određene namjene.

Kada kapital dosegne najmanje 2.500 eura i osnivački se akt odgovarajuće uskladi, na društvo se primjenjuju redovna pravila o d.o.o.-u. To nije novo osnivanje ni klasično preoblikovanje u drugu vrstu društva.

J.d.o.o. može biti razuman početni izbor za jednostavan pothvat. Ako se od početka očekuju veća ulaganja, više direktora, novi investitori ili složeniji odnosi među članovima, redovni d.o.o. najčešće je prikladniji.

D.d. je društvo kapitala u kojem je temeljni kapital podijeljen na dionice. Može ga osnovati jedna ili više domaćih ili stranih fizičkih i pravnih osoba. Najniži temeljni kapital iznosi 25.000 eura.

Dionice mogu biti redovne ili povlaštene te imati nominalni iznos ili biti bez njega. Dioničari u pravilu ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze društva.

Kada d.d. ima smisla

Dioničko društvo prikladno je za veća ulaganja, širi ili promjenjiv krug ulagatelja, više krugova financiranja, izdavanje različitih vrsta dionica ili budući pristup tržištu kapitala. Samo osnivanje d.d.-a ne znači da se dionicama može javno trgovati; javna ponuda i uvrštenje podliježu dodatnim pravilima.

U dualističkom sustavu društvo ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skupštinu. U monističkom sustavu ima upravni odbor, izvršne direktore i glavnu skupštinu. Osnivanje i redovno poslovanje formalno su zahtjevniji nego kod d.o.o.-a.

Podružnica

Podružnica je organizacijski dio inozemnog društva putem kojega ono obavlja djelatnost u Hrvatskoj. Nije zasebna pravna osoba, nema vlastiti temeljni kapital, a za njezine obveze odgovara osnivač svojom imovinom.

Osniva se odlukom inozemnog društva i upisuje u hrvatski sudski registar. Mora imati osobu ovlaštenu zastupati osnivača u poslovanju podružnice te ispunjavati računovodstvene, porezne, radnopravne i sektorske obveze koje proizlaze iz poslovanja u Hrvatskoj.

Predstavništvo

Predstavništvo je namijenjeno istraživanju tržišta, promidžbi, informiranju i predstavljanju osnivača. Ne može obavljati njegovu registriranu gospodarsku djelatnost ni sklapati poslove u njegovo ime.

Prema sadašnjem uređenju predstavništvo mogu osnovati gospodarski subjekti sa sjedištem izvan Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora te određene gospodarske udruge. Za redovno nuđenje robe ili usluga i sklapanje ugovora potrebno je osnovati podružnicu ili domaće društvo.

Posebni zahtjevi za regulirane djelatnosti

Poseban zakon može zahtijevati određeni oblik društva, viši kapital, odobrenje regulatora, stručne kvalifikacije uprave, propisanu organizaciju ili osiguranje od profesionalne odgovornosti.

Primjerice, banka sa sjedištem u Hrvatskoj osniva se kao d.d. i mora imati propisani inicijalni kapital. Posebna pravila o obliku, kapitalu ili odobrenju postoje i za osiguratelje, odvjetnička društva, pojedine zdravstvene djelatnosti te druge regulirane sektore. Točne uvjete uvijek treba provjeriti prema posebnom propisu prije registracije i ulaganja.

Upis djelatnosti u sudski registar ne zamjenjuje dozvolu ili suglasnost. Ako je posebno odobrenje uvjet za početak rada, društvo djelatnost smije početi obavljati tek nakon njegova ishođenja.

Kriteriji odluke

• Odgovornost: treba li osobnu imovinu osnivača odvojiti od poslovnih rizika.
• Broj osnivača: kako će se donositi odluke, osobito kod jednakih udjela.
• Financiranje: hoće li se koristiti vlastiti kapital, zajmovi ili budući ulazak ulagatelja.
• Promjene vlasništva: koliko često se očekuje ulazak i izlazak članova.
• Organizacija: treba li jednostavna uprava ili složeniji sustav upravljanja i nadzora.
• Međunarodna struktura: je li primjerenije hrvatsko društvo kći ili podružnica stranog društva.

Pravni oblik moguće je naknadno promijeniti, ali reorganizacija može zahtijevati dodatne postupke, troškove, poreznu analizu i suglasnosti ugovornih partnera ili regulatora. Početnu strukturu zato treba odabrati prema planu razvoja, a ne samo prema trošku registracije.

1. Provjeriti djelatnost, dopušteni pravni oblik i redoslijed dobivanja eventualnih odobrenja.
2. Odabrati tvrtku društva i prethodno provjeriti razlikuje li se od već upisanih naziva.
3. Odrediti sjedište, poslovnu adresu, pretežitu i druge djelatnosti.
4. Sastaviti izjavu o osnivanju ili društveni ugovor te imenovati upravu i odrediti način zastupanja.
5. Za strane osnivače pribaviti OIB, registracijske i identifikacijske isprave, ovjereni prijevod te apostille ili legalizaciju kada su potrebni.
6. Uplatiti novčane uloge odnosno unijeti stvari i prava prema pravilima za odabrani oblik društva.
7. Podnijeti prijavu nadležnom trgovačkom sudu i provesti upis u sudski registar.
8. Nakon upisa otvoriti poslovni račun, urediti porezni i računovodstveni status, prijaviti stvarne vlasnike i pribaviti odobrenja za početak rada.

Elektroničko ili javnobilježničko osnivanje

D.o.o. i j.d.o.o. mogu se u standardnim situacijama osnovati elektronički. Dostupnost postupka ovisi o identitetu osnivača, elektroničkim vjerodajnicama, vrsti uloga i sadržaju osnivačkog akta.

Kada sudjeluje strani osnivač bez odgovarajuće hrvatske elektroničke identifikacije, unose se stvari ili prava ili se odnosi među članovima žele prilagoditi konkretnom ulaganju, postupak se u pravilu provodi uz javnog bilježnika, osobno ili preko odgovarajuće ovlaštenog punomoćnika.

Društvo stječe pravnu osobnost upisom u sudski registar. Osobe koje prije upisa preuzimaju obveze u ime budućeg društva mogu za njih osobno odgovarati.

Uprava i zastupanje

Članovi donose vlasničke i strateške odluke, a uprava vodi poslove i zastupa društvo. Član uprave ne mora biti član društva ni njegov zaposlenik. Kod stranog direktora zasebno treba urediti boravak, rad, porezni položaj i socijalno osiguranje.

Ako uprava ima više članova, zastupanje može biti pojedinačno ili skupno. Interna pravila mogu zahtijevati suglasnost za zaduženje, ulaganje ili prodaju nekretnine, ali takvo ograničenje u pravilu ne djeluje prema trećoj osobi ako je direktor prema registriranom načinu zastupanja ovlašten samostalno obvezati društvo.

Uprava mora postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, organizirati zakonito poslovanje i pravodobno reagirati na financijske teškoće. Povreda tih obveza može dovesti do osobne odgovornosti za štetu.

Sjedište i poslovna adresa

Sjedište je mjesto iz kojeg se upravlja društvom ili u kojem ono trajno obavlja djelatnost. Poslovna adresa konkretna je adresa unutar sjedišta. Društvo mora na toj adresi moći uredno primati službena pismena i promjene pravodobno prijaviti registru.

Kapital nije poslovni plan

Temeljni kapital registrirani je nominalni iznos, a ne tržišna vrijednost društva, ukupna imovina ni iznos koji mora trajno ostati na računu. Uneseni ulozi postaju imovina društva i mogu se koristiti za poslovanje, uz poštovanje pravila o očuvanju kapitala.

Stvarne potrebe financiranja treba izračunati zasebno. Razvoj se može financirati povećanjem kapitala, zadržanom dobiti, zajmovima članova, kreditima ili ulaskom novog ulagatelja.

Prvi operativni koraci

• otvaranje transakcijskog računa i usklađivanje bankovnih ovlaštenja s načinom zastupanja
• uređenje razvrstavanja prema pretežitoj djelatnosti i pribavljanje potrebnih dozvola
• uspostava računovodstva prije prvog računa ili poslovnog troška
• provjera poreznih evidencija, sustava PDV-a i prekograničnih poreznih obveza
• uređenje statusa direktora, prijava radnika, zaštite na radu i obveznih osiguranja
• unošenje propisanih podataka na račune, ponude, poslovne dopise i internetsku stranicu

PDV, eRačuni i fiskalizacija

Prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a trenutačno iznosi 60.000 eura godišnjeg prometa u tuzemstvu. Dobrovoljan ulazak, PDV identifikacijski broj za transakcije unutar Europske unije i druge obveze treba procijeniti prema planiranom poslovanju.

Pravila o razmjeni i fiskalizaciji eRačuna primjenjuju se fazno. Od 2026. i 2027. opseg obveze izdavanja odnosno zaprimanja ovisi, među ostalim, o poreznom položaju društva i vrsti transakcije. Tehničko rješenje i računovodstveni postupak treba provjeriti prije izdavanja prvih računa.

Stvarni vlasnici i regulatorni uvjeti

Podatke o stvarnim vlasnicima društvo mora upisati u Registar stvarnih vlasnika u roku od 30 dana od osnivanja i ažurirati ih nakon relevantne promjene. Kod višerazinskih i međunarodnih struktura utvrđuje se fizička osoba koja društvo u konačnici posjeduje ili kontrolira.

Za regulirane djelatnosti prije početka rada mogu biti potrebni licencija, koncesija, stručna osoba, članstvo u komori, osiguranje odgovornosti ili posebni tehnički, prostorni, kadrovski i financijski uvjeti.

Kalendar obveza

Uprava treba uspostaviti kalendar poreznih, računovodstvenih, radnopravnih i regulatornih obveza, s jasno određenim rokovima i odgovornim osobama. Angažiranje računovođe ili drugog vanjskog stručnjaka ne prenosi ukupnu odgovornost za urednost poslovanja s uprave na tog suradnika.

• Odabir pravnog oblika samo prema cijeni osnivanja, bez procjene odgovornosti, financiranja i budućeg ulaska ulagatelja.
• Uporaba standardnog osnivačkog akta iako među više osnivača treba urediti važne odluke, financiranje, prijenos i izlazak.
• Podjela udjela 50 : 50 bez mehanizma za rješavanje blokade odlučivanja.
• Pretpostavka da je registracija djelatnosti dovoljna za početak reguliranog poslovanja.
• Poistovjećivanje temeljnog kapitala sa stvarnim sredstvima potrebnima za pokretanje poslovanja.
• Neusklađeni registrirani način zastupanja, interna odobrenja i bankovna ovlaštenja.
• Miješanje imovine društva i privatne imovine članova ili direktora.
• Porezna analiza tek nakon što je transakcija već ugovorena ili provedena.
• Zakup ili kupnja poslovnog prostora bez provjere namjene, pravnog stanja i tehničkih uvjeta.
• Propuštanje rokova za porezne evidencije, stvarne vlasnike, obvezna osiguranja i prijavu promjena u registrima.

Najsigurniji pristup jest povezati pravni oblik, odnose među osnivačima, porezni položaj, financiranje i regulatorne uvjete prije prve obvezujuće poslovne odluke.