← Svi vodičiVodič 08 · Poslovanje u Hrvatskoj

Koncesije na pomorskom dobru: vodič za koncesionare

Za ulagatelje, ponuditelje i koncesionare koji pripremaju ili provode projekt gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

16 min čitanjaPravna provjera 22. kolovoza 2026.

Pravno područjePomorsko pravo i turizam

Pomorsko dobro prostor je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a njegovo gospodarsko korištenje u pravilu se uređuje koncesijom. Koncesija koncesionaru daje vremenski ograničeno pravo obavljanja određene djelatnosti na utvrđenom području, s pravom na gradnju ili bez njega.

Priprema projekta započinje provjerom namjene prostora, granice pomorskog dobra, nadležnog davatelja koncesije i planiranog načina korištenja. Već u toj fazi treba odrediti uključuje li projekt korištenje postojećih građevina i prostora ili zahtijeva nove zahvate. O tom izboru ovise potrebne dozvole, ulaganja, trajanje koncesije, sadržaj ponude i raspodjela projektnih rizika.

Ovaj vodič prati projekt iz perspektive zainteresiranog ulagatelja, ponuditelja i budućeg koncesionara — od početne procjene i iskaza interesa, preko postupka dodjele i sklapanja ugovora, do upravljanja koncesijom i njezina prestanka. Posebno obrađuje praktične okolnosti projekata na području Primorsko-goranske i Istarske županije.

Sažetak

Najvažnije ukratko

  • Koncesija se daje za namjenu dopuštenu prostornim planom i za precizno određeno područje pomorskog dobra.
  • Prvi je korak utvrditi nalazi li se lokacija unutar luke otvorene za javni promet jer to određuje nadležnog davatelja koncesije.
  • Iskaz interesa može potaknuti pripremu projekta, ali podnositelju ne daje prednost u kasnijem javnom prikupljanju ponuda.
  • Projekt s građenjem zahtijeva usklađenu prostornu, lokacijsku, projektnu, koncesijsku i financijsku dokumentaciju.
  • Ponuda treba sadržavati održivu koncesijsku naknadu, realna ulaganja i rokove koje budući koncesionar može izvršiti.
  • Potkoncesija, sporedne djelatnosti, izmjena ugovora i financiranje koncesije podliježu posebnim uvjetima i suglasnostima.
  • Ulaganja se planiraju prema trajanju koncesije i pravilima koja uređuju predaju područja nakon njezina prestanka.
  • U PGŽ-u i Istri treba istodobno pratiti županijske planove, akte skupštine, prostorne planove, lučke uprave i EOJN.
01

Kada je potrebna koncesija

Koncesija je potrebna kada projekt obuhvaća dugotrajnije gospodarsko korištenje određenog dijela pomorskog dobra, osobito kada uključuje ulaganja, gradnju, korištenje postojećih građevina ili ograničavanje opće upotrebe prostora.

Koncesijom se, među ostalim, mogu urediti luke posebne namjene, nautička sidrišta i privezišta, plaže, ugostiteljske i druge uslužne djelatnosti, zahvati povezani sa zahvaćanjem mora, energetikom i akvakulturom te izgradnja i korištenje gospodarskih, infrastrukturnih i drugih građevina.

Koncesija ili dozvola na pomorskom dobru

Za aktivnosti manjeg opsega može biti dovoljna dozvola na pomorskom dobru. Ona je namijenjena djelatnostima koje se obavljaju bez ograničavanja opće upotrebe i uz korištenje jednostavnih objekata koji se prema propisima o građenju ne smatraju građevinama.

Dozvolu, ovisno o području, dodjeljuje grad ili općina, javna ustanova koja upravlja zaštićenim dijelom prirode odnosno nadležna lučka uprava. Dozvola je pravna osnova samo za djelatnosti koje po sadržaju i opsegu odgovaraju tom režimu.

Mjerodavan je stvarni sadržaj projekta. Trajanje, ulaganja, način korištenja prostora, utjecaj na opću upotrebu i potreba gradnje određuju treba li projekt voditi kroz postupak davanja koncesije.

Početna provjera

  • nalazi li se lokacija unutar utvrđene granice pomorskog dobra
  • je li pomorsko dobro evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi
  • nalazi li se lokacija unutar luke otvorene za javni promet
  • dopušta li prostorni plan namjeravanu djelatnost i gradnju
  • obuhvaća li projekt postojeće ili nove građevine
  • u kojoj će mjeri projekt utjecati na opću upotrebu prostora
  • koje je tijelo nadležno za dodjelu koncesije
02

Tko daje koncesiju

Nadležni davatelj određuje se prema položaju koncesijskog područja i značenju projekta. Administrativni položaj lokacije sam po sebi nije dovoljan.

Izvan luka otvorenih za javni promet

  • Vlada Republike Hrvatske daje koncesije za projekte od interesa i značenja za Republiku Hrvatsku te za područja prirode koja je zaštitio Hrvatski sabor. Koncesija se u pravilu može dati do 50 godina, a za posebno opravdana ulaganja u nove građevine i na dulji rok uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora.
  • Županija daje koncesije za projekte od područnog značenja i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode. Odluku donosi županijska skupština, a koncesija može trajati do 20 godina.
  • Grad ili općina može davati koncesije kada mu županijska skupština, na njegov zahtjev, povjeri ovlast za pojedinu ili sve koncesije na njegovu području. Odluku tada donosi gradsko ili općinsko vijeće.

Unutar luke otvorene za javni promet

Davatelj koncesije je nadležna lučka uprava, a odluku donosi njezino upravno vijeće. To vrijedi za državne luke od osobitog gospodarskog interesa te za luke županijskog i lokalnog značenja.

Koncesija koja obuhvaća gradnju lučke podgradnje ili nadgradnje može se dati do 30 godina. Kada projekt ne zahtijeva gradnju objekata nadgradnje, koncesija se može dati do deset godina. Za velika ulaganja koja se u tom razdoblju ne mogu amortizirati moguć je rok do 50 godina, uz prethodnu suglasnost ministra.

Koncesiju za zahvat na području određenoga grada može davati županija, Vlada ili lučka uprava, ovisno o granici lučkog područja, značenju projekta i vrsti djelatnosti. Nadležnost zato treba utvrditi prije izrade detaljne investicijske dokumentacije.

03

Od poslovne ideje do planirane koncesije

Pripremne radnje može pokrenuti nadležno tijelo na vlastitu inicijativu ili na temelju iskaza interesa zainteresiranog gospodarskog subjekta. Iskaz interesa omogućuje ulagatelju da predstavi projekt prije raspisivanja postupka i zatraži njegovo razmatranje za uvrštavanje u plan davanja koncesija.

Sadržaj iskaza interesa

Nadležno tijelo provjerava usklađenost projekta s prostornim planom i planom davanja koncesija te status granice i zemljišnoknjižne evidencije pomorskog dobra. Može zatražiti dopunu dokumentacije ili dodatna stručna pojašnjenja.

Iskaz interesa može biti podloga za razmatranje i eventualno uvrštavanje projekta u godišnji ili srednjoročni plan. Koncesija se zatim u pravilu dodjeljuje javnim prikupljanjem ponuda, u kojem svi ponuditelji sudjeluju pod jednakim uvjetima.

  • precizan opis i lokacija projekta
  • predloženi obuhvat koncesijskog područja
  • djelatnosti koje bi se obavljale
  • podatak uključuje li projekt gradnju ili korištenje postojećih građevina
  • usklađenost s prostornim planom
  • okvirna vrijednost i dinamika ulaganja
  • očekivani gospodarski i financijski učinci
  • planirano trajanje koncesije
  • utjecaj projekta na opću upotrebu i zaštitu pomorskog dobra

Iznimno: koncesija na zahtjev

U taksativno određenim slučajevima koncesija se može dati na zahtjev gospodarskog subjekta. Taj je postupak predviđen za dio pomorskog dobra potreban za provedbu već ishođene koncesije prema posebnom propisu, određenu javnu uređenu plažu povezanu s hotelom, kampom ili turističkim naseljem, određeno privremeno pontonsko privezište, industrijsku ili ribarsku luku povezanu s jednim postrojenjem, tradicijsko brodogradilište i sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta.

Zahtjevu se prilaže studija gospodarske opravdanosti s prijedlogom koncesijske naknade, ulaganja u projekt i zaštitu okoliša te poslovnim i financijskim planom. Nadležno tijelo zahtjev procjenjuje i može ga prihvatiti u cijelosti ili djelomično odnosno obrazloženo odbiti. Za javnu uređenu plažu i privremeno pontonsko privezište iz zakonom određenih slučajeva rok koncesije iznosi najviše pet godina.

04

Koncesija bez prava na gradnju

Koncesija bez prava na gradnju primjenjuje se kada se planirana djelatnost može obavljati korištenjem postojećeg prostora i građevina ili izvođenjem zahvata koji se prema propisima o građenju ne smatraju građenjem.

Takva koncesija može obuhvaćati, ovisno o lokaciji i prostornom planu, gospodarsko korištenje plaže, postojećeg ugostiteljskog ili plažnog objekta, sidrišta, privezišta, područja akvakulture ili drugog uređenog dijela pomorskog dobra.

Koncesionar stječe pravo korištenja samo područja, građevina i opreme obuhvaćenih odlukom i ugovorom o koncesiji.

Što provjeriti prije ponude

  • točnu kopnenu i morsku granicu koncesije
  • pravni status i zakonitost postojećih građevina
  • popis građevina, uređaja i opreme koji se predaju na korištenje
  • njihovo tehničko stanje i potrebna ulaganja
  • dopuštene djelatnosti i razdoblje rada
  • pristup lokaciji i mogućnost priključenja na infrastrukturu
  • obveze održavanja, uređenja i zaštite okoliša
  • ograničenja povezana s općom upotrebom pomorskog dobra

Koncesija bez gradnje i dalje može zahtijevati znatna ulaganja u opremanje, održavanje i uređenje prostora. Natječajna dokumentacija i ugovor trebaju jasno razlikovati redovito održavanje, zamjenu opreme i dopuštene zahvate od radova koji predstavljaju gradnju i zahtijevaju dodatne akte.

Trajanje se određuje prema djelatnosti, ulaganjima i vremenu potrebnom za njihov povrat. Koncesija za prirodnu morsku plažu može trajati najviše pet godina, dok se u luci otvorenoj za javni promet koncesija bez gradnje objekata nadgradnje može dati do deset godina.

05

Koncesija s pravom na gradnju

Koncesija s pravom na gradnju obuhvaća izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina na pomorskom dobru te njihovo gospodarsko korištenje tijekom ugovorenog razdoblja. Primjenjuje se, primjerice, kod luka posebne namjene, privezišta, plažnih i ugostiteljskih objekata, pomorskih servisa te drugih infrastrukturnih i gospodarskih zahvata.

Projekt mora biti usklađen s prostornim planom. Ako koncesija uključuje zahvat u prostoru, davatelj koncesije mora do objave postupka osigurati lokacijsku dozvolu, vlastitim ishođenjem ili preko zainteresiranog subjekta ovlaštenog nakon javnog poziva.

Lokacijska i građevinska dozvola

Ovlaštenje za ishođenje lokacijske dozvole ne daje prednost u postupku dodjele koncesije. Ako ovlašteni subjekt preda ponudu, a koncesiju dobije drugi ponuditelj, izabrani koncesionar nadoknađuje mu stvarne troškove izrade lokacijske dozvole, najviše do 3 % procijenjene vrijednosti investicije. Ovlašteni subjekt koji ne preda ponudu nema pravo na povrat tih troškova.

Nakon sklapanja ugovora o koncesiji kojim se stječe pravo na gradnju, ugovor predstavlja dokaz pravnog interesa za građevinsku dozvolu. Koncesionar zatim pribavlja građevinsku dozvolu i druge potrebne akte te izvodi radove u skladu s lokacijskom dozvolom, projektnom dokumentacijom, odlukom i ugovorom o koncesiji.

Investicijska provjera

Vrijednost i dinamika ulaganja postaju ugovorne obveze koncesionara. Trajanje koncesije treba omogućiti amortizaciju stvarne vrijednosti ulaganja i razuman povrat uloženog kapitala, uz uvažavanje troškova i rizika projekta.

  • dopušteni obuhvat i namjena zahvata
  • sadržaj lokacijske dozvole i provedivost projekta
  • okolišni, konzervatorski i drugi posebni uvjeti
  • vrijednost, faze i rokovi ulaganja
  • uvjeti priključenja na infrastrukturu
  • rok dovršetka gradnje i početka djelatnosti
  • jamstva za izvršenje investicijskih obveza
  • razdoblje potrebno za povrat ulaganja
  • pravna sudbina izgrađenih građevina nakon prestanka koncesije
06

Javno prikupljanje ponuda

Koncesija na pomorskom dobru u pravilu se dodjeljuje javnim prikupljanjem ponuda. Obavijest se objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a zatim i na mrežnim stranicama davatelja koncesije.

Dokumentacija određuje predmet i područje koncesije, dopuštene djelatnosti, trajanje, početne iznose naknade, investicijske obveze, uvjete sposobnosti, potrebna jamstva i kriterije za odabir najpovoljnije ponude.

Uvjeti za ponuditelja

  • registracija za djelatnost koja je predmet koncesije
  • podmirene obveze iz ranijih koncesija
  • uredan status u pogledu ranijeg korištenja pomorskog dobra i nastale štete
  • tražena pravna, financijska, tehnička i stručna sposobnost
  • ispunjavanje uvjeta iz dokumentacije i propisa o koncesijama

Studija gospodarske opravdanosti

Ponuđena naknada, vrijednost ulaganja, rokovi i drugi elementi odabrane ponude postaju osnova odluke i ugovora. Održiva ponuda usklađuje broj bodova s realnom sposobnošću izvršavanja budućih obveza.

  • usklađenost studije s prostornom i projektnom dokumentacijom
  • realnost projekcija prihoda i troškova
  • stalni i promjenjivi dio koncesijske naknade
  • rokovi i faze ulaganja
  • troškovi održavanja i zaštite pomorskog dobra
  • bankarska i druga jamstva
  • dokazi financijske i tehničke sposobnosti
  • potpuni obrasci, izjave i prilozi
07

Ugovor i poslovanje koncesionara

Pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra stječe se sklapanjem ugovora o koncesiji. Odluka određuje temeljne uvjete, dok ugovor detaljno uređuje prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara.

Što provjeriti prije potpisa

  • granicu i površinu koncesijskog područja
  • dopuštene djelatnosti i način korištenja prostora
  • trajanje koncesije i početak računanja roka
  • iznos i način obračuna koncesijske naknade
  • vrijednost, faze i rokove ulaganja
  • obveze gradnje, održavanja i opremanja
  • instrumente osiguranja
  • način izvještavanja i provedbe nadzora
  • uvjete izmjene, raskida i prestanka ugovora
  • obveze pri predaji područja nakon prestanka koncesije

Naknada i poslovne evidencije

Koncesijska naknada u pravilu se sastoji od godišnjeg stalnog i promjenjivog dijela. Stalni dio određuje se prema površini kopnenog i morskog dijela koncesije, a promjenjivi dio prema prihodima ostvarenima obavljanjem djelatnosti na koncesijskom području. Kada to opravdava studija davatelja koncesije, naknada se može odrediti samo u stalnom dijelu.

Koncesionar treba ustrojiti poslovne evidencije koje omogućuju jasno utvrđivanje prihoda, ulaganja i drugih pokazatelja povezanih s koncesijom. To je posebno važno kada se na istoj lokaciji ili unutar istog društva obavlja više povezanih djelatnosti.

Redovno izvršavanje

Na početku koncesije korisno je sastaviti zapisnik o preuzimanju područja, građevina i opreme, uz fotografije i opis njihova stanja. Dokumentacija olakšava razgraničenje početnog stanja od kasnijih obveza te završnu predaju područja.

  • korištenje područja u ugovorene svrhe i unutar utvrđenih granica
  • pravodobno izvršavanje ulaganja i održavanje građevina i opreme
  • uredno plaćanje koncesijske naknade
  • provedba mjera zaštite okoliša i sigurnosti
  • dostavljanje ugovorenih izvješća i omogućavanje nadzora
  • održavanje potrebnih osiguranja i jamstava
08

Promjene, treće osobe i financiranje

Izmjena ugovora

Koncesionar može zatražiti izmjenu ugovora u zakonom određenim slučajevima, primjerice radi promjene obuhvata uzrokovane izmjenom prostornog plana ili radi ulaganja koje je postalo nužno zbog više sile odnosno obvezne prilagodbe novim propisima i tehnološkim uvjetima.

Zahtjev se obrazlaže i potkrepljuje studijom gospodarske opravdanosti izmjene. Davatelj odlučuje o dopuštenju, a vrijednost izmjene prema posebnom zakonu ne smije prijeći 50 % prvotno procijenjene vrijednosti koncesije. Za županijske i lokalne koncesije potrebna je prethodna suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Potkoncesija i sporedne djelatnosti

Potkoncesija omogućuje trećoj osobi da na dijelu područja gradi i obavlja djelatnost povezanu s osnovnom djelatnošću koncesije. Mora biti predviđena u studiji davatelja, dokumentaciji, obavijesti i ugovoru te zahtijeva prethodnu suglasnost davatelja. Glavna djelatnost ostaje u odgovornosti koncesionara.

Dopunska uslužna djelatnost koja ne zahtijeva gradnju može se povjeriti drugom društvu ili obrtniku ugovorom o poslovnoj suradnji. Ugovor stupa na snagu nakon suglasnosti nadležnog tijela, a poslovni partner mora ispunjavati propisane uvjete.

Financiranje i založno pravo

Uz suglasnost davatelja na koncesiji se može osnovati založno pravo u korist financijske institucije radi osiguranja kredita namijenjenog provedbi ugovora o koncesiji. Založno pravo nastaje upisom u Upisnik koncesija, a na koncesiji može biti osnovano samo jedno takvo pravo.

Ako osigurana obveza dospije bez podmirenja, financijska institucija može predložiti prijenos koncesije na sebe ili drugu osobu koja ispunjava uvjete za koncesionara. Prijenos se provodi odlukom davatelja i odgovarajućim ugovorom.

09

Prestanak koncesije i pravna zaštita

Koncesija redovito prestaje istekom ugovorenog roka. Može prestati i raskidom zbog javnog interesa, jednostranim raskidom zbog povrede ugovora, prestankom koncesionara, sudskom odlukom ili u drugim slučajevima određenima zakonom i ugovorom.

Rizici jednostranog raskida

Prije jednostranog raskida davatelj mora pisano upozoriti koncesionara, omogućiti mu izjašnjenje i odrediti primjeren rok za otklanjanje povrede. Kod raskida zbog javnog interesa koncesionar ima pravo na naknadu štete prema ugovoru i pravilima obveznog prava.

  • neuredno plaćanje koncesijske naknade
  • kašnjenje s početkom projekta ili ugovorenim ulaganjima
  • pružanje usluga ispod ugovorenih standarda
  • propuštanje mjera zaštite pomorskog dobra, okoliša ili kulturnih dobara
  • netočni podaci o sposobnosti ponuditelja
  • prijenos prava ili uključivanje trećih osoba protivno ugovoru i zakonu
  • propuštanje obnove traženih jamstava
  • korištenje koncesije izvan ugovorenog opsega

Predaja područja i ulaganja

Koncesionar treba unaprijed pripremiti završni obračun, zatvaranje ugovora s trećima i predaju područja. Nakon prestanka koncesije dužan je napustiti pomorsko dobro u roku od dva mjeseca.

U istom roku može ukloniti stvari koje nisu trajno povezane s pomorskim dobrom, ako se uklanjaju bez oštećenja i nisu obuhvaćene procjenom neamortizirane vrijednosti. Trajno povezani pripadci postaju pripadnost pomorskog dobra.

Početna ulaganja planiraju se za amortizaciju tijekom ugovorenog roka. Poseban mehanizam procjene neamortizirane građevinske vrijednosti odnosi se na naknadna ulaganja odobrena prema pravilima o izmjeni koncesije. Zahtjev za procjenu podnosi se najkasnije dvanaest mjeseci prije isteka.

Pravna zaštita

Žalbe u postupcima davanja koncesija u pravilu rješava Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske žalba nije dopuštena, a pravna zaštita ostvaruje se upravnim sporom.

Tijekom izvršavanja ugovora koncesionar može koristiti pravna sredstva protiv odluka i postupanja davatelja te podnijeti prigovor zbog neispunjenja njegovih ugovornih obveza. Odgovarajući pravni put ovisi o vrsti odluke, povredi i postavljenom zahtjevu.

10

Praktičan postupak u PGŽ-u i Istarskoj županiji

Zakonska pravila jednaka su u obje županije. Lokalne posebnosti proizlaze iz prostornih planova, granica lučkih područja, planova koncesija i organizacije nadležnih tijela.

Primorsko-goranska županija

Pripremne radnje za županijske koncesije provodi Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze, a odluku donosi Županijska skupština Primorsko-goranske županije.

PGŽ objavljuje Plan upravljanja pomorskim dobrom za razdoblje 2024.–2028., godišnje i srednjoročne planove koncesija, njihove izmjene, savjetovanja i akte Županijske skupštine. Plan za 2026. i srednjoročni plan za razdoblje 2026.–2028. izmijenjeni su u veljači 2026., pa aktualno stanje treba provjeravati tijekom pripreme projekta.

Za lokaciju unutar luke otvorene za javni promet nadležna je odgovarajuća lučka uprava. Uz Lučku upravu Rijeka, na području PGŽ-a djeluju županijske lučke uprave Bakar–Kraljevica–Kostrena, Cres, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija–Lovran–Mošćenička Draga i Rab.

Istarska županija

Pripremne poslove za županijske koncesije obavlja Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjek za pomorstvo, promet i infrastrukturu, a odluku donosi Skupština Istarske županije.

Istarska županija objavljuje godišnje i srednjoročne planove, javna savjetovanja te donesene akte Skupštine. Za 2026. donesen je godišnji plan i srednjoročni plan za razdoblje 2026.–2028.

Na području Istarske županije djeluju lučke uprave Pula, Rovinj, Poreč, Umag–Novigrad i Rabac. Za projekt unutar luke iskaz interesa i daljnja komunikacija usmjeravaju se nadležnoj lučkoj upravi.

Preporučeni prvi koraci

Grad ili općina često ima važnu ulogu zbog prostornog plana, pristupnih putova, komunalne infrastrukture i lokalnih razvojnih interesa, iako odluku o koncesiji donosi drugo nadležno tijelo. Rano usklađivanje županijskih, lučkih i lokalnih uvjeta povećava predvidivost projekta.

  1. odrediti lokaciju katastarskim česticama i koordinatama
  2. provjeriti granicu pomorskog dobra i lučkog područja
  3. utvrditi nadležnog davatelja koncesije
  4. pregledati županijski ili lučki plan koncesija
  5. provjeriti prostorni plan grada ili općine
  6. opisati djelatnost, ulaganje i potrebu gradnje
  7. zatražiti prethodni stručni sastanak s nadležnim tijelom ili lučkom upravom
  8. pripremiti dokumentirani iskaz interesa

Kontrolni popis za budućeg koncesionara

  • pravni i evidencijski status lokacije
  • prostorni uvjeti i potreban akt za gradnju
  • nadležni davatelj i plan koncesija
  • dopuštene djelatnosti i stupanj ograničenja opće upotrebe
  • vrijednost, faze i izvori financiranja ulaganja
  • održiva stalna i promjenjiva naknada
  • jamstva, osiguranja i način dokazivanja sposobnosti
  • sudjelovanje potkoncesionara i drugih poslovnih partnera
  • izlaz iz projekta i predaja područja nakon prestanka koncesije
11

Kako možemo pomoći

Buduće i postojeće koncesionare pratimo od početne procjene pravnog režima i pripreme ponude do sklapanja ugovora, ulaganja i redovitog izvršavanja koncesije.

Podrška može obuhvatiti

  • procjenu je li za planiranu djelatnost potrebna koncesija, dozvola ili drugi pravni temelj
  • provjeru nadležnog davatelja, planova koncesija i prostornoplanskih pretpostavki
  • pripremu pravnog dijela ponude i provjeru dokumentacije za nadmetanje
  • analizu prava na gradnju, rokova ulaganja, naknade i drugih ugovornih obveza
  • pravnu podršku pri izmjeni ugovora, financiranju, sporednim djelatnostima i odnosima s trećima
  • zastupanje u postupcima pravne zaštite i sporovima iz koncesijskog odnosa

U predmetima na području Primorsko-goranske i Istarske županije pravnu analizu povezujemo s lokalnim planovima, nadležnim tijelima i praksom upravljanja pomorskim dobrom.

Praktični odgovori

Česta pitanja

Koja je razlika između koncesije i dozvole na pomorskom dobru?

Koncesija uređuje trajnije gospodarsko korištenje određenog područja, uključujući projekte s ulaganjima, gradnjom ili ograničenjem opće upotrebe. Dozvola je namijenjena djelatnostima manjeg značenja koje se obavljaju bez ograničenja opće upotrebe i uz jednostavne objekte koji se ne smatraju građevinama.

Daje li iskaz interesa prednost u postupku dodjele?

Iskaz interesa omogućuje predstavljanje projekta i može potaknuti pripremne radnje. U kasnijem javnom prikupljanju ponuda njegov podnositelj sudjeluje pod jednakim uvjetima kao ostali ponuditelji.

Tko pribavlja lokacijsku dozvolu za projekt s gradnjom?

Davatelj koncesije mora je osigurati prije objave postupka. Može je ishoditi sam ili nakon javnog poziva ovlastiti zainteresirani gospodarski subjekt. Ovlaštenje za lokacijsku dozvolu samo po sebi ne donosi koncesiju.

Koliko može trajati koncesija?

Rok ovisi o davatelju, predmetu i ulaganju. Županijska koncesija izvan luke može trajati do 20 godina, državna u pravilu do 50 godina, prirodna morska plaža do pet godina, a u luci otvorenoj za javni promet koncesija bez gradnje nadgradnje do deset i koncesija s gradnjom do 30 godina. Za određena velika ulaganja zakon dopušta dulji rok uz propisanu suglasnost.

Može li treća osoba poslovati na koncesijskom području?

Može kroz zakonom dopuštenu potkoncesiju ili ugovor o poslovnoj suradnji za sporednu djelatnost. Model ovisi o djelatnosti i potrebi gradnje, a zahtijeva prethodnu suglasnost nadležnog tijela i ispunjavanje propisanih uvjeta.

Što se događa s građevinama nakon prestanka koncesije?

Trajno povezani pripadci postaju pripadnost pomorskog dobra. Stvari koje nisu trajno povezane mogu se ukloniti u roku od dva mjeseca ako se uklanjaju bez štete i nisu obuhvaćene procjenom neamortizirane vrijednosti. Ugovor i investicijski plan trebaju to pitanje urediti prije početka ulaganja.

Gdje se prate postupci u PGŽ-u i Istri?

Prate se županijske mrežne stranice, godišnji i srednjoročni planovi, savjetovanja, službena glasila, akti županijskih skupština, stranice nadležnih lučkih uprava i Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske.

Autor i izvori

Stručna i pravna provjera

Autor
Zajednički odvjetnički ured Petar Petrinić i Vojko Braut
Posljednja provjera

Službeni izvori i poveznice

Konkretan predmet

Pravni pristup treba odgovarati stvarnom cilju.

Za odluku koja proizvodi pravne, porezne ili financijske posljedice potrebno je analizirati konkretne okolnosti.

Kontaktirajte nas